osnovana je u srpnju 1991. u Zagrebu. Grupa osnivaca sastojala se od ljudi ve ukljucenih u razne drustvene pokrete (vezano uz okolis, ljudska prava, zenska pitanja, mir i duhovne vrijednosti). Razlozi za formiranje su izrazene u Povelji ARKa. U isto vrijeme, osnovano je oko 10 slicnih organizacija u drugim republikama SFRJ, ukljucujuci Medjunarodni Centar za Mir Sarajevo; Centar za AntiRatnu Akciju Beograd; Gradjanski Mirovni Savjet Titograd (Crna Gora); Ostajuci u skladu s donesenom poveljom, krenuli smo u poduhvat ostvarivanja komunikacije i suradnje. U razdoblju izmedju kolovoza 1991. i ozujka 1992., organizirano je nekoliko zajednickih akcija, pretezno u Bosni i Hercegovini.

Eskalacija rata u Hrvatskoj, i nakon travnja 1992. i u Bosni i Hercegovini, prouzrocila je prekid telefonskih veza, postanskih i prometnih veza te onemogucilo organiziranje daljnjih zajednickih akcija.

Usprkos svemu smo uspjeli odrzati komunikaciju koristeci e-mail te kroz sastanke i seminare u inozemstvu, suradjuju i na projektima pomirenja te razmijenjujuci i izdavajuci informacije i clanke.

Kasnija zbivanja su pokazala da su podrzavatelji/ce Povelje bili/e pomalo naivni. Unistenje uzrokovano agresijom protiv Hrvatske i Bosne i Hercegovine bilo je na mnogo visem stupnju nego sto smo mi to zamisljali, i otpor je bio neuspjesan. Medjutim principi sadrzani u Povelji i dalje imaju svoje znacenje kao pokazatelji za buducnost.

Povelja jasno izrazava nase dugiorocne ciljeve. Od samog pocetka nismo ocekivali trenutacne rezultate.. Nemamo moc da promijenimo aktualni globalni tok dogadjanja. S time povezano odlucili smo se koncentrirati na dugorocne aktivnosti na polju ljudskih prava, mirovnog obrazovanja i nenasilnog rjesavanja sukoba - drugima rijecima - na razvoju civilnog drustva. Kljucna stvar nase strategije bila je da pomognemo ljudima da se sami organiziraju, i pomognemo u stvaranju mreze grupa i organizacija, umjesto jedne velike organizacije. Ta se cinjenica potvrdila kada smo pomagali ljudima iz Zagreba i Rijeke kojima je prijetila delozacija da se sami organiziraju.

Kasnije nas je katastrofalni razvoj dogadjaja uvjerio da se bavimo i humanitarnim radom (emergency work) , posebno sa izbjeglicama.

Iz Udruzenja građana osnovanog u srpnju 1991., Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) je izrasla u mrezu od 25 nezavisnih, nevladinih, nestranačkih I neprofitabilnih oraganizacija/grupa/projekata koji/e rade na zastiti I promociji ljudskih prava, zenskih ljudskih prava, razvoju I promociji mirovne politike, prigovoru savjesti, mirovnom obrazovanju, promociji nenasilja I sirenja kulture nenasilija, povratku izbjeglica I prognanika, humanitarnim radom, , psiholoskoj pomoći za različite ugrozene drustvene skupine u Hrvatskoj.
Te organizacije vrse prevenciju i suprostavljaju se nasilju u drustvu i medju drzavama. Nase aktivnosti uključuju mirovno obrazovanje, nenasilnu transformaciju sukoba, ponovnu uspostavu komunikacije i pomoć pri procesu pomirenja među podijeljenim grupama, sučelljavanje s militarizacijom i drugim aspektima nasilja u drustvu.

Ciljevi mreze Antiratne kampanje Hrvatske su zajedničke aktivnosti u svrhu promocije osnovnih vrijednosti koje su određene Poveljom ARKa u srpnju 1991.

Zalazemo se i promoviramo slijedece vrijednosti
- zastita i promocija ljudskih prava i razvoj ljudskih sloboda, prije svega pravo pojednica te slijedom toga grupna prava. Ovo uključuje represiju od svakog zastrasivanja koje dolazi od strane drzave ili dijelova drustva u svim okolnostima, te odbacivanje svih izgovora za njihovo krsenje i ogranicavanje
- odbacivanje nasilja, naročito rata, kao metodu razrijesavanja sukoba medju pojedincima/kama i grupama
- podrska civilnim inicijativama i njihovom pravu na samoorganizaciju u gradnji autonomnog civilnog drustva
- komunikacija, suradnja i solidarnost ljudi za zastitu slobode, postignuce pravde i ekonomske, drustvene i ekoloske dobrobiti za sve
- aktivni napori protiv militarizacije drustva kroz razvijanje nenasilnih metoda
Od svog osnutka u srpnju 1991, Antiratna kampanja Hrvatske je neprekidno radila na promociji prava na prigovor savjesti, ako nastavak na aktivnosti pojedinaca/ki iz uduzenja gradjana "Svarun" (od 1986.) ARK smatra da je prigovor savjesti jedno od osnovnih ljudskih prava i kao nenasilje, jedno od osnovnih vrijednosti za koje se zalazemo.
Vjerujemo da svaka osoba u drustvu ima pravo izraziti prigovor savjesti prema upotrbi nasilja u svakom trenutku. Promovirali smo civilnu sluzbu kao rad koji je od koristi drustvu. S jedne strane on daje mogucnost ostvarivanja individualnog prava osobe (prigovor savjesti), dok s druge strane ova vsrta rada (civilna sluzba) zadovoljava drustvene potrebe i predstavlja vazan element drustvenog zivota u zemlji i poboljsava kvalitetu zivljenja.

Rad Grupe za prigovor savjesti (aktivna pri ARK-u od 1992.) takodjer je u nekim segmentima nastavljen kroz Uniju 47, udruženje prigovaraca savjesti, koje je osnovano 1995. Osnovne aktivnosti Unije 47 bile su širenje informacija o pravu na prigovor savjesti i davanje savjeta ljudima koji su zainteresirani; zalaganje za poboljšanje zakonskih regulativa na ovom polju; pomoc i savjeti prigovaracima savjesti; kontakt i veza s nadležnim vladinim institucijama itd. Najznacajniji uspjeh Unije 47 zasigurno je utjecaj na odluku Ustavnog suda RH od ožujka 1998. godine (kojom su ukinuti clanak 84., stavak 2., clanak 96. i clanak 206. Zakona o obrani, a koji su utvrdjivali rok za podnošenje zahtjeva novaka ili pricuvnika na prigovor savjesti). U Hrvatskoj se suradjivalo s organizacijama koje se bave promicanjem ljudskih prava te s ostalim clanicama mreže ARK-a. Što se tice medjunarodne razine, Antiratna kampanja Hrvatske postala je clanica Medjunarodnih mirovnih mreža War Resisters' International i International Fellowship of Reconciliation i ostvarila je kvalitetnu suradnju s Europskim parlamentom, The European Council of Conscripts Organizations (ECCO) te slovenskom organizacijom Mladinski ceh. Upravo zbog dugogodišnjeg izravnog rada s prigovaracima savjesti i bavljenja ovom tematikom, ARK je imao dobar uvid u realno stanje i problematiku s kojom su se prigovaraci savjesti/obveznici civilne službe susretali tijekom zadnjih nekoliko godina. Jedan od razloga prikljucivanja Radnoj grupi za izradu Prijedloga Zakona o civilnoj službi (pokrenut od Amnesty Internationala Hrvatske) bio je upravo taj što boljom zakonskom regulativom želimo prekinuti daljnju dugogodišnju diskriminaciju obveznika civilne službe i osigurati im njihova Ustavom zajamcena prava.