Antiratna kampanja Hrvatske

Antiwar Campaign Croatia

Gundulićeva 1/II, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel./fax: ++385 1 48 400 18, e-mail:ark@zamir.net

www.zamirnet.hr/unija47

Ministarstvo rada i socijalne skrbi

Radna grupa Zakona o radu

Pomoćnica ministra Vera Babić

Fax 6196-741 

Zagreb,09.01.2003.

Predmet: komentari na prijedlog Zakona o radu

Poštovani/a!

Kako su u tijeku pripreme za izmjene Zakona o radu, Antiratna kampanja Hrvatske (ARK) uključuje se u raspravu oko prijedloga izmjena Zakona predloženih od strane Vašeg ministarstva. Antiratna kampanja Hrvatske nevladina je organizacija koja već 12 godina radi na promociji i zaštiti prava građana/ki na prigovor savjesti. S tim u vezi zainteresirani smo i za pravednu organizaciju civilne službe u RH. Naša organizacija je zajedno s Amnesty International Hrvatske intenzivno radila na prijedlogu Zakona o civilnoj službi koji će se uskoro naći na izglasavanju u Hrvatskom saboru. Zbog toga nam je važno napomenuti i usklađenja drugih zakona sa Zakonom o civilnoj službi.

Zakon o radu u svom članku 225. regulira «utjecaj vojne službe na radni odnos». Mi tražimo da se svuda u prijedlog izmjena Zakona o radu ugradi i pojam civilne službe na način da se piše «vojne ili civilne službe», tj da članak glasi ovako (izmjene i dopune su dodane podvučenim crnim masnim slovima):

2. POSEBNE ODREDBE U SVEZI S VOJNOM I CIVILNOM SLUŽBOM

Utjecaj vojne i civilne službe na radni odnos

Članak 225.

(1) Za vrijeme služenja vojnog roka, služenja u pričuvnom sastavu (vojna služba) prava ili obavljanja civilne službe i obveze iz radnog odnosa miruju.

(2) Zaposlenik koji nakon završetka vojne ili civilne službe želi nastaviti rad kod istoga poslodavca, dužan je, čim sazna dan kada će mu prestati vojna ili civilna služba, a najkasnije u roku mjesec dana od dana prestanka vojne ili civilne službe, priopćiti svoju namjeru poslodavcu.

(3) Zaposlenika koji je dao izjavu u smislu stavka 2. ovoga članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu ili civilnu službu ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a ne može ga zaposliti na nekim drugim odgovarajućim poslovima.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka poslodavac ne može vratiti zaposlenika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuću otpremninu.

(5) Poslodavac je dužan primiti zaposlenika iz stavka 1. ovog članka na rad u roku mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca.

(6) Zaposlenik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga članka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vojne ili civilne službe prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca.

(7) Vojna ili civilna služba nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu.

(8) Za vrijeme vojne ili civilne službe poslodavac ne može redovito otkazati radni odnos.

(9) Ako poslodavac otkaže radni odnos protivno odredbama ovoga članka, zaposlenik ima sva prava koja su ovim Zakonom predviđena za slučaj nedopuštenog otkaza.

(10) Prava utvrđena ovim Zakonom u svezi s vojnom ili civilnom službom imaju i osobe na službi u pričuvnom sastavu policije.

Podsjećamo Vas da je prigovor savjesti jedno od temeljnih ljudskih prava kojeg štiti i članak 47. Ustava RH. Iz toga proizlazi da i civilna služba mora biti nediskriminatorna prema svojim obveznicima. Predloženim izmjenama Zakona o radu spriječila bi se diskriminacija obveznika civilne službe koji su pravno, novim Zakonom o civilnoj službi, različito definirani od vojnih obveznika. Zbog toga je nužno civilnu službu prepoznati kao zaseban pojam, različit od vojnog roka i u Zakonu o radu.

Vjerujemo da će te usvojiti naše prijedloge,

S poštovanjem,

Gordan Bosanac Natalie Šipak

koordinator predsjednica ARK-a

Grupe za prigovor savjesti pri ARK-u

Na znanje:

- Vlada RH

- Povjerenstvo za civilnu službu pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave

- Furio Radin, predsjednik Saborskog odbora za ljudska prava